{"id":423,"date":"2014-07-20T14:32:33","date_gmt":"2014-07-20T14:32:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/?p=423"},"modified":"2014-12-27T18:17:46","modified_gmt":"2014-12-27T17:17:46","slug":"20-srpnja-1969-prvi-put-na-mjesecu-prije-tocno-45-godina","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/?p=423","title":{"rendered":"20. srpnja 1969.: Prvi put na Mjesecu prije to\u010dno 45 godina"},"content":{"rendered":"

20. srpnja 1969. godine datum je od povijesnog zna\u010daja za \u010dovje\u010danstvo. Upravo tog dana, prije to\u010dno 45 godina, oko 20.18 sati nave\u010der, tro\u010dlana ameri\u010dka posada koju su \u010dinili astronauti Neil Armstrong, Edwin E. Aldrin Jr. (s nadimkom Buzz) i Michael Collins sletjela je na povr\u0161inu Mjeseca.<\/p>\n

\"First<\/p>\n

Slika<\/em>: Tro\u010dlana posada\u00a0Apollo 11\u00a0koja je 20. srpnja 1969. sletjela na Mjesec. Slijeva na desno: Neil Armstrong, Michael Collins i Edwin E. Aldrin Jr.<\/p>\n

Letjelica s\u00a0modulima Eagle\u00a0(lunarni modul) i Columbia (komandni modul)\u00a0poletjela je iz floridskog\u00a0John F. Kennedy Space Centera na raketi Saturn V \u010detiri dana ranije, to\u010dnije 16. srpnja 1969. Polijetanje rakete sa svemirskom letjelicom pratilo je vi\u0161e milijuna gra\u0111ana,\u00a0prije svega\u00a0tada\u0161nji ameri\u010dki predsjednik Richard M. Nixon, te brojni\u00a0znanstvenici NASA-e koja je pozorno pratila svaku etapu svemirske misije Apollo 11.<\/p>\n

\"Saturn<\/p>\n

Slika<\/em>: Svemirska raketa Saturn V 16. srpnja 1969. poletjela je s modulima\u00a0Eagle i Columbia\u00a0na Mjesec iz\u00a0Svemirskog centra Johna F. Kennedyja\u00a0(engl. John F. Kennedy Space Center) na Floridi.<\/p>\n

Najprije se od rakete Saturn V odvojio komandni modul Columbia, koji se potom spojio s lunarnim modulom Eagle i nastavio let prema Mjesecu. 20. srpnja Columbia, kojom je upravljao M.\u00a0Collins, odvojila se od modula Eagle (u kojem su bili astronati N. Armstrong i E. E. Aldrin Jr.) koji se nastavio spu\u0161tati prema tzv. Moru Ti\u0161ine (lat. Mare Tranquillitatis)\u00a0na povr\u0161ini Mjeseca. Pri samom slijetanju na Mjesec do\u0161lo je do nepredvi\u0111enih promjena u programu slijetanja, a modulu Eagle smanjivala se i koli\u010dina potrebnog goriva. Ipak, Eagle je uspje\u0161no sletio u blizini Mjese\u010devog\u00a0tzv. Zapadnog Kratera, \u0161to su potvrdili senzori same letjelice, ali i zaposlenici NASA-e zadu\u017eeni za upravljanje i kontrolu Misije.<\/p>\n

Programom\u00a0Misije bilo je predvi\u0111eno da astronauti, po slijetanju na Mjesec, spavaju, no zbog uzbu\u0111enosti oni su presko\u010dili taj\u00a0dio programa i pripremali se za izlazak iz lunarnog modula na tlo. Oko dva sata idu\u0107eg dana (tj. 21. srpnja) Neil Armstrong spustio se na Mjesec. Pri kora\u010danju povr\u0161inom Mjeseca, po\u0161to je iznio nekoliko zabilje\u0161ki o povr\u0161ini Mjeseca, izrekao je svoju \u010duvenu re\u010denicu: Ovo je mali korak za \u010dovjeka, a velik skok\u00a0za \u010dovje\u010danstvo (engl. That’s one small step for man, one giant leap for mankind).<\/span><\/p>\n

\"Neil<\/p>\n

Slika<\/em>: Neil Armstrong 21. srpnja 1969. oko 02.56 sati izlazi iz lunarnog modula Eagle na povr\u0161inu Mjeseca. Ovaj legendaran prizor u to doba moglo je pratiti oko 600 milijuna gledatelja diljem SAD-a i Australije.<\/p>\n

Uskoro je na Mjesec iza\u0161ao\u00a0i Edwin E. Aldrin Jr., s kojim je Neil Armstrong u blizini sletjelog modula prikupio uzorke tla Mjeseca i postavio ameri\u010dku zastavu uz brojne pote\u0161ko\u0107e, jer je tlo bilo izrazito tvrdo. Potom je uslijedio telefonski razgovor s odu\u0161evljenim\u00a0predsjednikom Nixonom.<\/p>\n

\"Neil<\/p>\n

Slika<\/em>: Neil Armstrong prvi je \u010dovjek koji je iza\u0161ao iz lunarnog modula i kora\u010dao povr\u0161inom Mjeseca, koju je obilje\u017eio ameri\u010dkom zastavom zajedno s astronautom Edwinom E. Aldrinom Jr.<\/p>\n

Astronauti su skupili oko 20 kilograma (to\u010dnije, 22 kg) materijala s povr\u0161ine Mjeseca u istra\u017eiva\u010dke svrhe, u\u0161li u modul Eagle i iz njega bacili vi\u0161e dijelova opreme za kretanje Mjesecom, a uskoro su zaspali u modulu. Istovremeno je na Mjesec trebala sletjeti sovjetska lunarna sonda Luna 15, a Eagle se trebao pripremiti za povratak na Zemlju. U prvi plan izbila je mogu\u0107nost da astronauti ostanu na Mjesecu zbog malih pote\u0161ko\u0107a tehni\u010dkog karaktera, no kvar je ubrzo odstranjen pa je Eagle mogao poletjeti s Mjeseca. Na Mjesecu su astronauti ostavili vi\u0161e predmeta od povijesne va\u017enosti (npr. disk\u00a0na kojemu su ugravirane rije\u010di\u00a0brojnih ameri\u010dkih uglednika), me\u0111u kojima i dio pomo\u0107nih\u00a0ljestava kojima su se slu\u017eili kako bi si\u0161li na tlo Mjeseca. Na plo\u010di pri\u010dvr\u0161\u0107enoj za stube navodno stoji natpis: Ljudi s planete Zemlje ovdje su prvi puta zakora\u010dili na Mjesec u srpnju 1969. godine. Do\u0161li smo u miru za cijelo \u010dovje\u010danstvo (engl. Here Men From The Planet Earth First Set Foot Upon the Moon, July 1969 A.D. We Came in Peace For All Mankind).<\/span><\/p>\n

\"Plo\u010da<\/p>\n

Slika<\/em>: Plo\u010da pri\u010dvr\u0161\u0107ena na ljestvama modula Eagle kojom su ameri\u010dki astronauti ostavili svoj trag na Mjesecu pri misiji Apollo 11 1969. godine. Na plo\u010di su, uz\u00a0kratak tekst,\u00a0vidljivi nacrti zapadne i isto\u010dne Zemljane polutke, kao i potpisi trojice astronauta i ameri\u010dkog predsjednika Nixona.<\/p>\n

Astronauti su se\u00a0vra\u0107ali na Zemlju, a zanimljivo je da je u\u00a0kontrolnoj stanici za nadzor\u00a0leta Guam\u00a0desetogodi\u0161njak uspio popraviti ure\u0111aje za komunikaciju s lunarnim modulom, \u0161to je omogu\u0107ilo ponovnu uspostavu veza sa centrom na Guamu. Dana 24. srpnja 1969. modul Columbia sletio je u Tihi ocean, na poziciji udaljenoj oko 24 kilometra od ameri\u010dkog broda USS Hornet.<\/p>\n

\"Columbia<\/p>\n

Slika<\/em>: Astronauti izlaze iz komandnog modula Columbia na \u010damac NASA-e\u00a0u Tihom oceanu 24. srpnja 1969.<\/p>\n

Po povratku na Zemlju, astronauti su se morali preodjenuti u posebna za\u0161titna odijela kako\u00a0bi se sprije\u010dilo\u00a0eventualno \u0161irenje\u00a0bolesti kojom su se, smatralo se, mogli zaraziti na Mjesecu, a potom su\u00a0\u010damcem prevezeni na USS Hornet i smje\u0161teni u izolirane prostorije (engl. Mobile Quarantine Facility).\u00a0U karanteni su proveli 21 dan, a tijekom tog razdoblja posjetio ih je predsjednik Nixon.<\/p>\n

\"Astronauti<\/p>\n

Slika<\/em>: Po povratku na Zemlju, astronauti su smje\u0161teni u karantenu u kojoj ih je posjetio ameri\u010dki predsjednik Richard Nixon. Iz karantene su pu\u0161teni nakon 21 dana.<\/p>\n

Na brodu USS Hornet uskoro je ukrcana i Columbia, a potom je, zajedno s astronautima, zrakoplovom prevezena u Houston. Medicinske pretrage dokazale su da astronauti na Mjesecu nisu zara\u017eeni nikakvom bole\u0161\u0107u (tek se kasnije ustanovilo da se na Mjesecu \u017eiva bi\u0107a ne mogu zaraziti zbog nepostojanja \u017eivota). Uskoro su im odali po\u010dast brojnim proslavama \u0161irom SAD-a, a predsjednik Nixon osobno ih je odlikovao Predsjedni\u010dkom medaljom slobode (engl. Presidential Medal of Freedom).<\/p>\n

\"Apollo<\/p>\n

Slika<\/em>: Sve\u010dana povorka u Chicagu povodom do\u010deka astronauta misije Apollo 11.<\/p>\n

Brojni su skeptici vi\u0161e puta sumnjali u slijetanje na Mjesec, smatraju\u0107i da je SAD la\u017eirao scenu slijetanja i brojne fotografije sa Mjeseca kako bi u Hladnom ratu dokazao SSSR-u dokazao nadmo\u0107 na podru\u010dju svemirske tehnologije. Svoje tvrdnje o navodnoj teoriji zavjere potkrjepljuju \u010dinjenicom da se na fotografijama snimljenim na Mjesecu vidi ameri\u010dka zastava kako vijori, premda na Mjesecu nema atmosfere, tj. ne postoje vjetrovi ni strujanja zraka zbog kojih bi zastava vijorila. Stru\u010dnjaci iz muzeja i znanstvenih udru\u017eenja \u0161irom svijeta opovrgnuli su ovu teoriju tezom da je zastava vijorila zbog sna\u017enog vjetra prouzrokovanog ispu\u0161nim plinovima modula Eagle na povr\u0161inu Mjeseca. Za\u0161ti\u0107eno tvrdnjama istaknutih znanstvenika od daljnjih urotni\u010dkih teorija, slijetanje na Mjesec 20. srpnja 1969. u\u0161lo je u povijest kao jedan od vjerojatno najzna\u010dajnijih svjetskih datuma.<\/p>\n

\"Apollo<\/p>\n

Slika<\/em>: Slu\u017ebeni amblem misije Apollo 11, kojeg je kreirao Michael Collins, i sam \u010dlan misije slijetanje na Mjesec.<\/p>\n

SLIJETANJE NA MJESEC NA PO\u0160TANSKIM MARKAMA<\/span><\/p>\n

Slijetanje na Mjesec Po\u0161ta SAD-a obilje\u017eila je i prigodnim\u00a0po\u0161tanskim markama, koje su pu\u0161tene u optjecaj ve\u0107 dva mjeseca nakon povratka sa Mjeseca (to\u010dnije, u rujnu 1969.).<\/p>\n

\"Slijetanje<\/p>\n

\"20.\u00a0\u00a0\u00a0 \"25.<\/p>\n

\"25.<\/p>\n

Gore<\/em>:\u00a0Po\u0161tanska marka SAD-a kojom je ameri\u010dka Po\u0161ta obilje\u017eila slijetanje na Mjesec (1969.); u sredini lijevo<\/em>: Po\u0161tanska marka izdana povodom 20. obljetnice slijetanja na Mjesec (1989.); u<\/em> sredini desno, dolje<\/em>: Po\u0161tanske marke 25th Anniversary – First Moon Landing, 1969\u00a0(engl. 25. obljetnica – Prvo slijetanje na Mjesec, 1969.) tiskane povodom 25. obljetnice slijetanja\u00a0na Mjesec (1994.) od strane Po\u0161te SAD-a (engl. US Post).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

20. srpnja 1969. godine datum je od povijesnog zna\u010daja za \u010dovje\u010danstvo. Upravo tog dana, prije to\u010dno 45 godina, oko 20.18 sati nave\u010der, tro\u010dlana ameri\u010dka posada koju su \u010dinili astronauti Neil Armstrong, Edwin E. Aldrin Jr. (s nadimkom Buzz) i Michael Collins sletjela je na povr\u0161inu Mjeseca. Slika: Tro\u010dlana posada\u00a0Apollo 11\u00a0koja je 20. srpnja 1969. sletjela …<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":424,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,10],"tags":[36,38,34,37,14,33,35],"class_list":["post-423","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest","category-znanost","tag-apollo-11","tag-mjesec","tag-nasa","tag-neil-armstrong","tag-postanske-marke","tag-richard-m-nixon","tag-sad"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=423"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/423\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":443,"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/423\/revisions\/443"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/424"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.autolink.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}