ŠTO JE FILATELISTIČKA ODISEJA?

Nakon zatvaranja rubrike Filatelija za početnike, Autolink.com.hr donosi novi niz članaka filatelističke tematike o poštanskim markama svjetskih država. Cilj nove kolumne je proputovati svijet upoznavanjem povijesti, geografije i kulture neke zemlje kroz poštanske marke koja ta država izdaje. U člancima Filatelističke odiseje možete naići i na kratak sažetak poštanske povijesti zemlje o kojoj pišemo.

Stoga, želite li proučavati poštanske marke i filateliju, a pritom otkrivati nove i daleke krajeve, svakako se otputite s nama na Filatelističku odiseju širom svijeta!

Autolink.com.hr

AUSTRIJA

Austrija je zemlja bogate filatelističke tradicije započete sredinom 19. stoljeća, kad  je ova većinom planinska zemlja bila pod upravom habsburških vladara u sklopu Habsburške Monarhije.

U razdoblju početkom 1840-tih godina određeni su i prvi cjenici poštanskih usluga, a najvažniji čimbenik koji je određivao cijenu pošiljke bila je udaljenost od primatelja. Tada su potpisani su i ugovori kojima je Austrija stekla stalne poštanske veze s njemačkim državama, ponajprije s najvećim sjevernim susjedom, Kraljevinom Bavarskom, ali i s brojnim drugim kneževinama, poput Thurn und Taxis.

Slika: Poštanska marka njemačke države Thurn und Taxis (1859.), s kojom je Austrija dogovorila prve stalne poštanske veze 1843.

U lipnju 1850. otisnute su prve poštanske marke koje su se koristile većinom na području Austrije, dok je ostatak Habsburške Monarhije imao mnogo slabije razvijenu poštu od austrijskih zemalja. Na tim je markama prikazan austrijski grb te natpis KK POST-STEMPEL na gornjem dijelu marke, a ispod grba otisnuta je nominalna vrijednost od 1, 2, 3, 6 ili 9 austrijskih krajcara.

Slika: Prve austrijske marke puštene su u optjecaj 1. lipnja 1850. Ovo izdanje klasične filatelije poznato je kao Wappenausgabe (hrv. Izdanje s grbom).

Podjelom Habsburške Monarhije 1867. na austrijsku i ugarsku polovicu Monarhije, Ugarska je dobila pravo izdavanja vlastitih poštanskih maraka u sklopu Austro-Ugarske. Te su marke bile gotovo potpuno jednake austrijskim, no izmijenjeni su natpisi na markama.

Austrijske marke koristile su se i u inozemstvu, a najviše na području Osmanskog Carstva, koje je velikim europskim državama (poput Francuske) dopustilo korištenje njihovih maraka i na osmanskom teritoriju. Tako su se na brojnim otocima u Egejskom moru pošiljke mogle frankirati austrijskim, britanskim i francuskim poštanskim markama, primjerice u Lepantu i na Kreti.

Slika: Austrijske marke korištene na Kreti često su bile pretisnute oznakom nominalne vrijednosti u drugoj valuti, npr. u francuskom franku.

Tijekom Prvog svjetskog rata austrijska poštanska uprava tiskala je vojne poštanske marke koje su se koristile na okupiranim područjima, npr. u Italiji, Crnoj Gori i Srbiji. Te su marke, tzv. Feldpost-Ausgaben (hrv. Izdanja pošte na bojišnici), često denominirane u domaće valute.

Slika: Vojna poštanska marka Austro-Ugarske s likom cara Franje Josipa I. (1915.).

Nakon završetka Prvog svjetskog rata Austro-Ugarska je i formalno prestala postojati, pa je i nova republika, Njemačka Austrija (njem. Deutschösterreich), uskoro počela izdavati vlastite poštanske marke. Budući da je Versajskom mirovnom konferencijom Austriji onemogućeno ujedinjenje s Njemačkom, država se ponovno prozvala Austrijom, pa je i kao takva izdavala vlastite poštanske marke sve do 1938., kada je Austrija priključena Trećem Reichu.

Prije Hitlerove aneksije, u Austriji se 1935. počeo obilježavati Dan marke (njem. Tag der Briefmarke), koji je uskoro postao najveći filatelistički blagdan u svijetu.

Slika: U međuratnom razdoblju Austrija je tiskala vlastite poštanske marke sve do pripojenja nacističkoj Njemačkoj 1938.

U Drugom svjetskom ratu na području Austrije gotovo je zamrla filatelistička aktivnost jer je Austrija u potpunosti podređena središnjoj poštanskoj upravi u Berlinu, koja je izdavala poštanske marke za sve dijelove Trećeg Reicha. Tek nakon oslobođenja od nacističke vlasti, Austrija je podijeljena na američku, francusku i sovjetsku zonu. Premda je u početku svaka zona koristila posebne poštanske marke, 24. studenog 1945. izdane su “univerzalne” marke korištene na području cijele Austrije.

Slika: Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Austrija je počela izdavati vlastite poštanske marke 1945. Među prvim markama izdana je i serija Krajolici (njem. Landschaftsbilder), kojoj pripada i prikazana marka s likom tvrđave Hochosterwitz (1947.).

Kasnije su izdane brojne serije poštanskih maraka s motivima narodnih nošnji (1948.) i poznatih građevina (1957.), a sve češće se tiskaju i prigodne poštanske marke, osobito tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća.

Jedan od vjerojatno najuspješnijih nizova maraka iz tog razdoblja je i serija Lijepa Austrija (njem. Schönes Österreich). Marke iz te serije prikazivale su austrijske pejzaže ili gradove, a izdavale su se (uz dugogodišnje prekide) od 1973. do 1984.

Slika: Serija poštanskih maraka Schönes Österreich izdavala se od 1973. do 1984., a i danas je vrlo omiljena u filatelističkim krugovima koji se bave austrijskom filatelijom.

Početkom 2002. godine u Austriji je provedena novčana reforma, pa je dotadašnji austrijiski šiling zamijenjen eurom. Filatelistička posebnost tog razdoblja su i mješovite frankature maraka. Naime, često je dolazilo do frankiranja pošiljaka jednom markom u šilinzima te jednom markom s nominalom u eurima.

S vremenom su moderne austrijske marke sve inventivnije, poput kristalnih ukrasa na        poštanskoj marci Swarovski kristalni svjetovi (njem. Swarovski Kristallwelten) iz 2004., ili pletene poštanske marke s likom runolista. Danas se austrijske poštanske marke, ukrašene najčešće prekrasnim alpskim pejzažima, ubrajaju među najljepše europske poštanske marke.

         

Lijevo: Poštanska marka ukrašena Swarovski kristalima (2004.); desno: 2005. puštena je u optjecaj pletena poštanska marka Runolist (njem. Edelweiss).