20. srpnja 1969. godine datum je od povijesnog značaja za čovječanstvo. Upravo tog dana, prije točno 45 godina, oko 20.18 sati navečer, tročlana američka posada koju su činili astronauti Neil Armstrong, Edwin E. Aldrin Jr. (s nadimkom Buzz) i Michael Collins sletjela je na površinu Mjeseca.

Slika: Tročlana posada Apollo 11 koja je 20. srpnja 1969. sletjela na Mjesec. Slijeva na desno: Neil Armstrong, Michael Collins i Edwin E. Aldrin Jr.

Letjelica s modulima Eagle (lunarni modul) i Columbia (komandni modul) poletjela je iz floridskog John F. Kennedy Space Centera na raketi Saturn V četiri dana ranije, točnije 16. srpnja 1969. Polijetanje rakete sa svemirskom letjelicom pratilo je više milijuna građana, prije svega tadašnji američki predsjednik Richard M. Nixon, te brojni znanstvenici NASA-e koja je pozorno pratila svaku etapu svemirske misije Apollo 11.

Slika: Svemirska raketa Saturn V 16. srpnja 1969. poletjela je s modulima Eagle i Columbia na Mjesec iz Svemirskog centra Johna F. Kennedyja (engl. John F. Kennedy Space Center) na Floridi.

Najprije se od rakete Saturn V odvojio komandni modul Columbia, koji se potom spojio s lunarnim modulom Eagle i nastavio let prema Mjesecu. 20. srpnja Columbia, kojom je upravljao M. Collins, odvojila se od modula Eagle (u kojem su bili astronati N. Armstrong i E. E. Aldrin Jr.) koji se nastavio spuštati prema tzv. Moru Tišine (lat. Mare Tranquillitatis) na površini Mjeseca. Pri samom slijetanju na Mjesec došlo je do nepredviđenih promjena u programu slijetanja, a modulu Eagle smanjivala se i količina potrebnog goriva. Ipak, Eagle je uspješno sletio u blizini Mjesečevog tzv. Zapadnog Kratera, što su potvrdili senzori same letjelice, ali i zaposlenici NASA-e zaduženi za upravljanje i kontrolu Misije.

Programom Misije bilo je predviđeno da astronauti, po slijetanju na Mjesec, spavaju, no zbog uzbuđenosti oni su preskočili taj dio programa i pripremali se za izlazak iz lunarnog modula na tlo. Oko dva sata idućeg dana (tj. 21. srpnja) Neil Armstrong spustio se na Mjesec. Pri koračanju površinom Mjeseca, pošto je iznio nekoliko zabilješki o površini Mjeseca, izrekao je svoju čuvenu rečenicu: Ovo je mali korak za čovjeka, a velik skok za čovječanstvo (engl. That’s one small step for man, one giant leap for mankind).

Slika: Neil Armstrong 21. srpnja 1969. oko 02.56 sati izlazi iz lunarnog modula Eagle na površinu Mjeseca. Ovaj legendaran prizor u to doba moglo je pratiti oko 600 milijuna gledatelja diljem SAD-a i Australije.

Uskoro je na Mjesec izašao i Edwin E. Aldrin Jr., s kojim je Neil Armstrong u blizini sletjelog modula prikupio uzorke tla Mjeseca i postavio američku zastavu uz brojne poteškoće, jer je tlo bilo izrazito tvrdo. Potom je uslijedio telefonski razgovor s oduševljenim predsjednikom Nixonom.

Slika: Neil Armstrong prvi je čovjek koji je izašao iz lunarnog modula i koračao površinom Mjeseca, koju je obilježio američkom zastavom zajedno s astronautom Edwinom E. Aldrinom Jr.

Astronauti su skupili oko 20 kilograma (točnije, 22 kg) materijala s površine Mjeseca u istraživačke svrhe, ušli u modul Eagle i iz njega bacili više dijelova opreme za kretanje Mjesecom, a uskoro su zaspali u modulu. Istovremeno je na Mjesec trebala sletjeti sovjetska lunarna sonda Luna 15, a Eagle se trebao pripremiti za povratak na Zemlju. U prvi plan izbila je mogućnost da astronauti ostanu na Mjesecu zbog malih poteškoća tehničkog karaktera, no kvar je ubrzo odstranjen pa je Eagle mogao poletjeti s Mjeseca. Na Mjesecu su astronauti ostavili više predmeta od povijesne važnosti (npr. disk na kojemu su ugravirane riječi brojnih američkih uglednika), među kojima i dio pomoćnih ljestava kojima su se služili kako bi sišli na tlo Mjeseca. Na ploči pričvršćenoj za stube navodno stoji natpis: Ljudi s planete Zemlje ovdje su prvi puta zakoračili na Mjesec u srpnju 1969. godine. Došli smo u miru za cijelo čovječanstvo (engl. Here Men From The Planet Earth First Set Foot Upon the Moon, July 1969 A.D. We Came in Peace For All Mankind).

Slika: Ploča pričvršćena na ljestvama modula Eagle kojom su američki astronauti ostavili svoj trag na Mjesecu pri misiji Apollo 11 1969. godine. Na ploči su, uz kratak tekst, vidljivi nacrti zapadne i istočne Zemljane polutke, kao i potpisi trojice astronauta i američkog predsjednika Nixona.

Astronauti su se vraćali na Zemlju, a zanimljivo je da je u kontrolnoj stanici za nadzor leta Guam desetogodišnjak uspio popraviti uređaje za komunikaciju s lunarnim modulom, što je omogućilo ponovnu uspostavu veza sa centrom na Guamu. Dana 24. srpnja 1969. modul Columbia sletio je u Tihi ocean, na poziciji udaljenoj oko 24 kilometra od američkog broda USS Hornet.

Slika: Astronauti izlaze iz komandnog modula Columbia na čamac NASA-e u Tihom oceanu 24. srpnja 1969.

Po povratku na Zemlju, astronauti su se morali preodjenuti u posebna zaštitna odijela kako bi se spriječilo eventualno širenje bolesti kojom su se, smatralo se, mogli zaraziti na Mjesecu, a potom su čamcem prevezeni na USS Hornet i smješteni u izolirane prostorije (engl. Mobile Quarantine Facility). U karanteni su proveli 21 dan, a tijekom tog razdoblja posjetio ih je predsjednik Nixon.

Slika: Po povratku na Zemlju, astronauti su smješteni u karantenu u kojoj ih je posjetio američki predsjednik Richard Nixon. Iz karantene su pušteni nakon 21 dana.

Na brodu USS Hornet uskoro je ukrcana i Columbia, a potom je, zajedno s astronautima, zrakoplovom prevezena u Houston. Medicinske pretrage dokazale su da astronauti na Mjesecu nisu zaraženi nikakvom bolešću (tek se kasnije ustanovilo da se na Mjesecu živa bića ne mogu zaraziti zbog nepostojanja života). Uskoro su im odali počast brojnim proslavama širom SAD-a, a predsjednik Nixon osobno ih je odlikovao Predsjedničkom medaljom slobode (engl. Presidential Medal of Freedom).

Slika: Svečana povorka u Chicagu povodom dočeka astronauta misije Apollo 11.

Brojni su skeptici više puta sumnjali u slijetanje na Mjesec, smatrajući da je SAD lažirao scenu slijetanja i brojne fotografije sa Mjeseca kako bi u Hladnom ratu dokazao SSSR-u dokazao nadmoć na području svemirske tehnologije. Svoje tvrdnje o navodnoj teoriji zavjere potkrjepljuju činjenicom da se na fotografijama snimljenim na Mjesecu vidi američka zastava kako vijori, premda na Mjesecu nema atmosfere, tj. ne postoje vjetrovi ni strujanja zraka zbog kojih bi zastava vijorila. Stručnjaci iz muzeja i znanstvenih udruženja širom svijeta opovrgnuli su ovu teoriju tezom da je zastava vijorila zbog snažnog vjetra prouzrokovanog ispušnim plinovima modula Eagle na površinu Mjeseca. Zaštićeno tvrdnjama istaknutih znanstvenika od daljnjih urotničkih teorija, slijetanje na Mjesec 20. srpnja 1969. ušlo je u povijest kao jedan od vjerojatno najznačajnijih svjetskih datuma.

Slika: Službeni amblem misije Apollo 11, kojeg je kreirao Michael Collins, i sam član misije slijetanje na Mjesec.

SLIJETANJE NA MJESEC NA POŠTANSKIM MARKAMA

Slijetanje na Mjesec Pošta SAD-a obilježila je i prigodnim poštanskim markama, koje su puštene u optjecaj već dva mjeseca nakon povratka sa Mjeseca (točnije, u rujnu 1969.).

   

Gore: Poštanska marka SAD-a kojom je američka Pošta obilježila slijetanje na Mjesec (1969.); u sredini lijevo: Poštanska marka izdana povodom 20. obljetnice slijetanja na Mjesec (1989.); u sredini desno, dolje: Poštanske marke 25th Anniversary – First Moon Landing, 1969 (engl. 25. obljetnica – Prvo slijetanje na Mjesec, 1969.) tiskane povodom 25. obljetnice slijetanja na Mjesec (1994.) od strane Pošte SAD-a (engl. US Post).