Ova lekcija Filatelije za početnike donosi kratak pregled osnovnih pojmova, izraza i fraza koje koriste filatelisti. Kao i u jezičnim rječnicima, i ovdje su svi pojmovi poredani prema abecednom redu. Mnoge su riječi u filateliji preuzete iz jezika zemalja u kojima je filatelija osobito popularna, kao što su to Francuska, Njemačka i Engleska.

A

Aerofilatelija je ogranak filatelije koji proučava poštanske marke, omotnice i drugi filatelistički materijal koji se koristio za zračnu poštu (takve su, primjerice, avionske poštanske marke).

Air Accident Cover (engl.) je poštanska omotnica koja je, tijekom prijevoza zračnom, brodskom ili kopnenom linijom oštećena.

Album je osnovan dio filatelističkog pribora, i služi za pohranu poštanskih maraka, žigova i sličnog filatelističkog materijala. Sastoji se od desetak (ili više) listova od tanjeg kartona na kojima su “džepići” izrađeni od pergamin-traka.

Arak je vrsta izdanja poštanskih maraka. Sastoji se od lista koji je zupčanjem podijeljen na 50-100 polja, a svako polje čini jednu zasebnu poštansku marku. Na poštanskom arku obično je zastupljena samo jedna identična poštanska marka, koje se uzastopno ponavlja (tj. sve su poštanske marke potpuno jednake). Drugi naziv za arak poštanskih maraka je prodajni list poštanskih maraka, ili “šalterski” arak. Njemački naziv za arak je Briefmarkenbogen (čit. brifmarkenbogen).

Slika: Arak poštanskih maraka Hrvatske pošte povodom Dana državnosti (1995.). Sve su poštanske marke ovog arka potpuno identične, osim njihovih tzv. “privjesaka”, koji nemaju nominalnu vrijednost.

Arčić je vrsta izdanja poštanskih maraka. Sličan je arku, no puno je manji od njega. Arak obuhvaća 50-100, a arčić 10-30 poštanskih maraka.

Slika: Arčić poštanskih maraka Austrijske pošte (njem. Osterreichische Post). Vidljivo je da su sve poštanske marke na arčiću (kao i na arku) potpuno jednake.

Atest je službena potvrda filatelističkih stručnjaka o ispravnosti poštanske marke. Naime, u prošlosti su se poštanske marke (pogotovo one rijetke) često falsificirale, pa je njihova kvaliteta i ispravnost bila upitna. Danas se falsificiranje poštanskih maraka općenito rijetko događa.

Avionske poštanske marke su poštanske marke korištene za zračni poštanski promet, odn. prijevoz zrakoplovom.

Slika: Avionska poštanska marka Zračna pošta Hrvatske pošte (1991.). Ovo je ujedno i prva poštanska marka Hrvatske od izlaska iz Jugoslavije.

B

Blok je vrsta izdanja poštanskih maraka. Sastoji se od jedne ili više poštanskih maraka (ukoliko one tvore seriju, odn. tematski su slične) čiji sadržaj tematski prelazi i na okolni prostor.

Slika: Blok poštanske marke Kindermarke (hrv. Dječja marka) Njemačke pošte (njem. Deutsche Post). Iako je poštanska marka središnji dio bloka, vidljivo je da se tema same marke prenosi i na okolni prostor, što je osnovna karakteristika ove vrste izdanja poštanske marke.

C

Crtasto zupčanje je vrsta zupčanja poštanskih maraka. Prepoznatljivo je na starim njemačkim poštanskim markama po zupčanju u obliku kratkih crta.

D

Doplatne poštanske marke su poštanske marke koje se u svakodnevnom poštanskom prometu koriste rijetko, i to prvenstveno kada su u tijeku humanitarne akcije kao što je tjedan Crvenog križa. Njima se poštanske pošiljke ne mogu frankirati, ali novac od prodaje doplatne poštanske marke donira se u korist humanitarne akcije.

Postoje i redovne poštanske marke, namijenjene frankaturi, ali uz njihovu vrijednost napisana je doplata koja se također donira u korist humanitarnih akcija i/ili organizacija (npr. ukoliko frankatura iznosi 50, a doplata 20, na marci će biti napisano 50+20, dakle njen ukupni iznos je 70). Takve se marke nazivaju marke s doplatom, ili “dobrotvorne” marke (engl. charity stamps).

Slika: “Dobrotvorna” poštanska marka Njemačke pošte (njem. Deutsche Post), na kojoj je uočljiv doplatni iznos (+25) uz frankaturnu vrijednost (55) (2010.).

E

Eseji poštanskih maraka su tiskani predlošci (nacrti) poštanskih maraka koje nisu puštene u optjecaj. Eseji se obično izdaju u vrlo malim nakladama (oko 500-1000 primjeraka), pa su stoga rijedak i tražen filatelistički materijal.

F

Falc (njem. Falz) je naziv za listić u obliku papirnate vrpce koja je s jedne strane lijepljiva. Falc se prije koristio za lijepljenje poštanskih maraka u tadašnje albume, no pri odvajanju poštanske marke ona se često oštećivala. Stoga je ovakav način umetanja poštanskih maraka u albume bio vrlo nepraktičan, a filatelisti su ga ubrzo u potpunosti napustili pojavom modernih albuma s “džepićima” za umetanje maraka.

Slika: Falc je lijepljivi listić koji je služio za lijepljenje poštanske marke na podlogu, najčešće list albuma. Prilikom odvajanja poštanske marke od falca, često su nastajala oštećenja marke, pa je tehnika lijepljenja marke pomoću falca napuštena pojavom modernih albuma.

Filatelija je naziv za sakupljanje i sustavno proučavanje poštanskih maraka, žigova i sličnog filatelističkog materijala. Nastala je sredinom 19. stoljeća u Engleskoj pojavom prve poštanske marke na svijetu (tzv. One Penny Black). Uskoro se prenijela i na druge zemlje, pa je danas filatelija najrašireniji hobi na svijetu!

Filatelist je osoba koja se bavi filatelijom.

Filatelistička izložba je filatelistički susret na kojem se prikazuju izlošci sa područja filatelije i poštanske povijesti.

Slika: Filatelistička izložba Češka u filateliji – filatelija u Europi izložena u zagrebačkom Muzeju Ante Topića Mimare (2009.).

Filatelistički pribor su svi uređaji i naprave kojima se filatelisti koriste pri bavljenju filatelijom. Osnovni dijelovi filatelističkog pribora su album, pinceta i povećalo.

G

Godišnji filatelistički komplet je zbirka svih maraka koje je jedna država izdala tijekom jedne kalendarske godine. Obično se sastoji od mape u koju su umetnuti svi filatelistički proizvodi te godine. Drugi nazivi za godišnji filatelistički komplet su: godišnja zbirka maraka, godišnji komplet maraka itd.

Slika: Godišnji filatelistički komplet Hrvatske pošte (2003.).

Guma je tanak sloj na poleđini nekorištene poštanske marke. Pri nabavljanju poštanskih maraka, filatelisti često obraćaju pažnju upravo na gumu. U prošlosti se na temelju gume marke moglo ustanoviti je li poštanska marka originalna ili krivotvorena. Postupak nanošenja gume na poleđinu marke naziva se gumiranje. Gumiranje se može izvoditi na dva načina: strojno i ručno. Danas je većina poštanskih maraka strojno gumirana.

H

Hawid je zaštitna košuljica za poštanske marke. Sastoji se od kvadratnog komadića polistirenske folije, u koju je umetnuta poštanska marka. Njemački filatelist Hans Widmaier, inače radnik u tvornici Siemens, izumio je Hawid 1945. godine u Berlinu. Dio svoje filatelističke zbirke umetnuo je u polistirensku foliju (koju je nabavio iz tvornice) i zakopao u zemlju. Ni nakon duljeg vremena u zemlji poštanske marke, zaštićene Hawidom, nisu bile oštećene! Danas se Hawid koristi prvenstveno za zaštitu rjeđih i vrjednijih poštanskih maraka i rariteta.

Slika: Poštanska marka zaštićena Hawidom može pretrpjeti nepovoljne uvjete (npr. vlaga ili zemlja) potpuno neoštećena. Za otkriće Hawida zaslužan je Berlinac Hans Widmaier, koji ga je izumio krajem Drugog svjetskog rata.

I

Izložbeni filatelistički listovi su dio filatelističkog pribora koji se sastoji od listova papira posebno načinjenih za izlaganje filatelističkog materijala. Izložbeni listovi obično se ne koriste od strane filatelista početnika, ali su potrebni kada se neki filatelistički eksponat treba izložiti na filatelističkoj izložbi kako se ne bi oštetio.

J

(nema pojmova)

K

Karnet je vrsta izdanja poštanskih maraka. Sastoji se od nekoliko arčića poštanskih maraka koji su povezani tvrdim koricama koje poštanske marke štite od gužvanja i oštećenja pri npr. nošenju karneta u džepu. Danas se karneti izdaju većinom kao omiljen dio filatelističkog materijala, što znači da nisu zadržali prvotnu svrhu. Karneti su vrlo popularni u Finskoj, koja svake godine izda više karneta. Njihove korice sadrže zanimljive ilustracije koje tematski nadopunjuju motive samih poštanskih maraka.

Katalog poštanskih maraka je katalog u kojemu su fotografijom prikazane i ukratko opisane sve poštanske marke koje je izdala jedna (ili više) država do godine tijekom koje je taj katalog objavljen. Filatelisti se služe filatelističkim katalozima kako bi odredili vrijednost marke na temelju broja izdanih primjeraka te marke, koji je obično sastavni dio kratkog opisa poštanske marke. Filatelistički katalozi obično se izdaju za poštanske marke više država, koje su grupirane na temelju geografskog područja (npr. katalog za poštanske marke država Skandinavije, ili Zapadne Afrike). Najpoznatiji i najčešći filatelistički katalozi su Michel, Stanley Gibbons i Scott.

Slika: Filatelistički katalog Commonwealth & British Empire Stamps 1840-1970 u izdanju britanske izdavačke kuće Stanley Gibbons specijalizirane za kataloge i publikacije filatelističke tematike (2013.).

L

List prvog dana je vrsta filatelističkog materijala koji se sastoji od lista papira na kojemu je nalijepljena poštanska marka (ili sve poštanske marke iz određene serije maraka) poništena pripadajućim žigom prvog dana. Uz samu poštansku marku najčešće je napisan njen naziv i godina izdanja, a na poleđini ovakvog lista obično se nalazi tekst u kojem je poštanska marka ukratko opisana, kao i motiv koji predstavlja (npr. ako je na poštanskoj marci motiv spomenika iz nekog grada, spomenik i grad u kojemu se nalazi bit će opisani kao i sama marka). Njemački naziv za list prvog dana je Ersttagsblatt (čit. ersttagsblat).

Slika: List prvog dana serije maraka Bilder aus Deutschland (hrv. Prizori iz Njemačke) Njemačke pošte (njem. Deutsche Post) (1994.).

M

Maksimum-karta je vrsta filatelističkog materijala. Sastoji se od karte slične razglednici, čija ilustracija ima zajedničku temu s nalijepljenom poštanskom markom, na kojoj je otisnut pripadajući žig prvog dana. Maksimum-karte imaju dimenzije točno određene od strane Međunarodnog filatelističkog saveza (FIPA). Brojni filatelisti sakupljaju isključivo maksimum-karte, a ogranak filatelije koji se bavi samo njima naziva se maksimafilija.

Slika: Maksimum karta Mops u izdanju Ukrajinske pošte (2007.).

Makulatura je naziv za poštanske marke koje zbog pogrješke u boji ili tiskanju (ili nekog drugog razloga) nisu puštene u optjecaj. One se najčešće uništavaju ili pohranjuju u pošti kao “marke s greškama”, no čest je slučaj da i takve poštanske marke budu uvrštene u nečiju filatelističku zbirku. Poštanske marke s pogrješkama u tiskanju ili boji odavno su bile izuzetno cijenjene u filatelista zbog njihove iznimne rijetkosti i zanimljivih detalja (npr. pogrješnom redoslijedu slova ili brojeva na poštanskoj marci).

Manco-lista je popis na kojemu su uvršteni kataloški brojevi poštanskih maraka koje filatelistu nedostaju kako bi dopunio svoju filatelističku zbirku.

“Ministarski” album je filatelistički album u kojemu se, uz redovne poštanske marke nekog kompleta, nalaze rijetka izdanja filatelističkog materijala. Često su u ministarskim albumima neizdane poštanske marke, pa se stoga takvi albumi visoko cijene na filatelističkom tržištu.

N

Novinske poštanske marke su poštanske marke kojima se u prošlosti plaćala poštarina dostave novina. Danas se novinske marke više ne koriste.

Slika: Novinska poštanska marka Crveni Merkur (njem. Roter Merkur) smatra se jednom od najvrjednijih austrijskih maraka (1856.). Koristila se za plaćanje poštarine prilikom dostave novina.

O

Obrnuti par je naziv za par poštanskih maraka od kojih je jedna okrenuta u suprotnom smjeru od druge. Obrnuti par koji je tiskan vodoravno obično ima veću vrijednost od okomitog obrnutog para. Francuski naziv za ovakvu vrstu para je Tete-Beche.

Slika: Obrnuti par (franc. Tete-Beche) poštanskih maraka Ujedinjenog Kraljevstva.

Odvajanje poštanskih maraka je postupak kojim se poštanske marke, zalijepljene na neku omotnicu, odvajaju od nje u mlakoj vodi. Obojene omotnice s markama ne bi se trebale u cijelosti umočiti u vodu kako se boja s omotnice ne bi prenijela na samu marku: stoga se preporučuje izrezati mali djelić omotnice na kojemu je poštanska marka, te tako izrezani “kvadratić” uroniti u vodu dok ljepilo ne popusti, tj. dok se marka ne odvoji od izrezanog komada papira. Nakon odvajanja, poštansku marku treba ostaviti na suho i tamno mjesto te pričekati dok se marka ne osuši (važno je napomenuti da poštansku marku ne bi trebalo sušiti fenom ni glačalom). Idućeg dana poštansku marku treba uložiti između dva lista bijelog papira, koji trebaju biti opterećeni teškim predmetom kako bi se marka izravnala. Tako odvojenu i osušenu marku konačno možete uvrstiti u svoju filatelističku zbirku.

Omotnica prvog dana je vrsta filatelističkog materijala. Sastoji se od omotnice ilustrirane motivom koji se tematski nadovezuje na motiv same poštanske marke, koja je nalijepljena na prednju stranu ovakve omotnice. Poštanska marka žigosana je žigom prvog dana, a ukoliko je riječ o seriji (nizu) maraka, na omotnicu prvog dana nalijepljena je svaka od njih i žigosana pripadajućim žigom. Omotnica prvog dana pušta se u optjecaj kako bi se obilježio prvi dan nove poštanske marke na tržištu. Engleski nazov za ovakvu omotnicu je First Day Cover (često se upotrebljava i skraćenica FDC).

Slika: Omotnica prvog dana Happy Bicentennial Australia (hrv. Sretna 200. godišnjica, Australija), zajedničko izdanje Australije i SAD-a (1988.).

P

Pinceta je osnovan dio filatelističkog pribora. Filatelistička pinceta od kozmetičke se razlikuje po duljini (filatelistička je pinceta znatno dulja), obliku vrha (filatelistička pinceta ima širok i plosnat vrh za razliku od kozmetičke) i namjeni. Filatelisti se služe pincetom kada poštansku marku žele prenijeti s jednog mjesta na drugo (npr. iz jednog albuma u drugi) bez dodira marke prstima, stoga što pri svakom dodiru na marci ostaje mastan otisak prsta koji znatno narušava estetsku i financijsku vrijednost poštanske marke. Pinceta je prijeko potrebna pri bavljenju filatelijom, a smatra se jeftinijim dijelom filatelističkog pribora (cijena joj je oko 30-50 kuna, na što utječe kvaliteta i marka proizvođača), pa bi ju svaki filatelist trebao imati pri ruci.

Slika: Filatelistička pinceta, prijeko potreban “alat” u rukama filatelista.

Porto-marke su poštanske marke koje služe frankiranju poštanske pošiljke, ali njihovu vrijednost plaća primatelj stoga što pošiljatelj nije platio poštarinu, odn. nije plaćena u cijelosti (tj. na pošiljci su poštanske marke nedovoljne frankaturne vrijednosti). Danas se ovakve poštanske marke općenito ne koriste.

Slika: Porto-marka Francuske.

Poštanska povijest je ogranak znanosti koji se bavi poštom, njezinim utjecajem na prijevoz pošiljaka kroz povijest, poštanskim markama, žigovima, poštanskim vozilima i drugim eksponatima koji svjedoče o razvoju pošte i filatelije kroz povijest. Poštanska povijest proučava povijesne dokumente, kao i poštanske puteve kojima su se pošiljke u prošlosti prevozile. Skupljači poštanske povijesti ne ograničavaju se samo na filatelističke materijale, nego proširuju svoju zbirku i na predmete koji su od povijesnog značaja.

Povećalo je također dio filatelističkog pribora. Filatelisti ga koriste za povećanje slabo vidljivih detalja na poštanskoj marci (npr. sitnih brojčanih oznaka). U filateliji se mogu koristiti klasična, elektronička i specijalizirana povećala.

Predfilatelija je ogranak poštanske povijesti koji se bavi isključivo filatelističkim materijalom bez poštanskih maraka (npr. omotnicama bez poštanske marke) koji je nastao prije pojave prve poštanske marke (1840).

Pretisak je postupak kojim se na poštanskoj marci mijenja naziv države i nominale zbog promjene vlasti, visine poštarine, novčane valute itd. Pretisak se može izvoditi strojno i ručno (pečatima kojima se na poštansku marku otiskuje nova nominalna vrijednost). Pretiskane marke nazivaju se i provizorne marke (provizoriji). Obično se koriste samo nakratko, dok se ne pojave nove poštanske marke s nazivom nove države, nominalne vrijednosti i sl.

Slika: Poštanska marka Crne Gore s pretiskom Constitution – USTAV – Nikoljdan (1905.).

Prigodne omotnice su dio filatelističkog materijala. Od “običnih” omotnica razlikuju se po ilustraciji koja je otisnuta na omotnici, poštanskoj marci i prigodnom žigu, a od omotnica prvog dana razlikuju se po tome što prigodne omotnice imaju poštansku marku žigosanu prigodnim pečatom na prednjoj strani, ali poštanska marka nije tematski povezana sa prigodnim žigom i ilustracijom. Prigodne omotnice tiskaju se povodom važnih događaja, obljetnica itd.

Slika: Prigodna omotnica Hrvatskog meteorološkog društva povodom Međunarodnog meteorološkog dana (2012.).

Prigodni pečat je žig kojim pošta obilježava neki važan događaj, godišnjicu ili sličnu prigodu. Prigodne žigove može izdavati i organizator (npr. udruga) tog važnog događaja. Žig prvog dana je vrsta prigodnog žiga kojeg može izdati samo državna pošta, a služi obilježavanju prvog dana puštanja u optjecaj nove poštanske marke.

Slika: Prigodni pečat grada Bonna povodom 250. godišnjice rođenja Johanna Gottlieba Fichtea (2012.).

Prigodne poštanske marke su poštanske marke koje se izdaju kako bi pošta neke države obilježila neki važan događaj, obljetnicu ili sličan značajan datum. Prigodne poštanske marke obično se tiskaju u znatno manjim količinama od redovnih poštanskih maraka, pa su stoga i nešto rjeđe.

Slika: Prigodna poštanska marka Hrvatske pošte izdana povodom Olimpijskih igara u Londonu (2012.).

“Privjesak” poštanske marke je listić spojen sa poštanskom markom prvenstveno zbog dekorativne svrhe. Privjesak poštanske marke nema nominalnu ni frankaturnu vrijednost, što znači da se njime ne može plaćati poštarina.

Slika: Poštanska marka Ivica Kostelić Hrvatske pošte s privjeskom na lijevoj strani, koji nema nominalnu vrijednost (brojčanu oznaku vrijednosti) ni oznaku države (2011.).

R

(nema pojmova)

S

Serija poštanskih maraka je niz maraka koje su međusobno povezane zajedničkom temom, premda predstavljaju različite motive. Postoje redovne serije maraka (koje se svake godine mogu nadopunjavati novim poštanskim markama) i prigodne serije maraka.

Službene poštanske marke su poštanske marke koje služe za frankiranje službenih dokumenata. Postoji više vrsta službenih maraka, a najčešće se koriste taksene marke.

Slika: Državni biljeg – vrsta službenih maraka Hrvatske.

T

Taksene marke su vrsta službenih poštanskih maraka koje se koriste za plaćanje državnih poreza (taksi), kao što je, primjerice, javnobilježnička pristojba.

Slika: Taksena marka Austro-Ugarske nominalne vrijednosti 3 krune.

U

(nema pojmova)

V

Vodeni znak je lik sastavljen od raznih crta i točaka kojeg sadrži većina poštanskih maraka. Postojanje vodoznaka dokazuje da marka nije falsificirana. Vodoznak obično postaje vidljiv tek kada poštansku marku prinesemo svjetlu. Ukoliko se tada ne može uočiti, filatelisti marku polože na taman papir koji ne upija benzin, i pažljivo izliju nekoliko kapi benzina na samu marku. Ako vodeni znak nije vidljiv, marka je najvjerojatnije falsifikat.

Različite države imaju različite vodene znakove, koji se nalaze i na novčanicama. Primjerice, poštanske marke Ujedinjenog Kraljevstva imaju vodene znakove sa čestim motivom krune.

Slika: Vodeni znakovi na markama Ujedninjenog Kraljevstva.

Z

Zubomjer je dio filatelističkog pribora koji služi mjerenju gustoće zupčanja na rubu poštanske marke. Premda se u prošlosti koristio većinom kartonski zubomjer, danas su u uporabi pretežno elektronički zubomjeri. Zubomjeri nisu neophodni u početnom bavljenju filatelijom, ali iskusni filatelisti često ih koriste. Ispravan broj zubaca na rubu marke svjedoči o njenoj ispravnosti.

Slika: Filatelisti koriste zubomjer na način da poštansku marku polože na površinu zubomjera i uspoređuju broj zubaca marke s brojem zubaca na zubomjeru.

Zupčanje je gustoća zubaca na rubu poštanske marke. Na današnjim poštanskim markama možemo uočiti više vrsta zupčanja (npr. crtasto, okvirno i češljasto), a osnovna mjera za gustoću zubaca je broj zubaca na dužini od dva centimetra. Osnovna svrha zupčanja poštanskih maraka je lakše odvajanje dviju međusobno spojenih maraka. Ovisno o zupčanju, razlikujemo zupčane i nezupčane marke, koje se obično odvajaju rezanjem.

U IDUĆEM NASTAVKU FILATELIJE ZA POČETNIKE: Filatelistički linkovi